DANAŠNJA PREZIMENA U MIŠIMA

Share Button

U Mišima živi oko 130 obitelji koje sačinjavaju 17 različitih rodova (prezimena). Neka su prezimena tu još od 1400. godine, a neka su doselila tek u 19 stoljeću. Donosimo prezimena koja su trenuto u našem selu.

BATINIĆ – Svakako su jedan od najstarijih rodova u ovom kraju. Biskupski ih popis 1743. i 1768. nalaze gdje su i danas. U Mišima. No oni susigurno je ovdje i ranije. Naime, godine 1723 piše Dzaja tadašnji fratri su uspjeli da na zemljištu Batinica u Mišima podignu župnu kuću. Draganović navodi da su strarinom iz Studenaca (Dalmacija) i da su se nekada zvali Pavlinović.

BILIĆ – Starinom iz Studenaca (Dalmacija) odakle su i doselili oko 1870.

ČELAR – Doselili su se 1840. s Dobranja (Dalmacija) Staro im je prezime Vrljic

ĆALETA – -Od starine potječu iz Voštana (Dalmacija), odakle su se, oko 1867.g., doselili u Miše. Mišljenje je da su se nekada prezivali Babić. Danas se Ćalete (samovoljno) pišu u Podhumu iako po katastru žive u Mišima.

ERANOVIĆ – Prije se prizivali Krolo a krajem XIX stoljeca doselili iz Kamenskog.

JANDIJEVIĆ – Tradicija govori da su se prizivali Batinić.

KLIŠANIN – Vec iz njihova imena se vidi da su prije stanovali negdje u blizini Klisa gradića u Dalmaciji odakle su došli u Aržano a iz Aržanog u Miše dodose kao Dzaja i u Mišima ponovo prevlada ime Klišanin.

KULIŠ – Nekad se prizivali Mrkonjić a porijeklom su iz Imotske krajine.

MIHALJEVIĆ – Najstaruja hrvatska obitelj, spominju se 1322. godine u Livanjskom kraju, a potomci su knezevske obitelji Mihovilovica.

MILOLOŽA – Starinom su iz Voštana(Dalmacija) a u Miše doselili prije 1820.g.

PAVLINOVIĆ – Doselili se iz Makarskog primorja, u starim maticama jedva citljivom dokumentu pored ovog prezimena stoji godina 1864.

PAVLOVIĆ – 1448, god. Oblast srednje i dijela istocne Bosne pripadala je vlastelinskoj obitelji Pavlovica, biskupski ih popis 1743 biljezi u Zepcu, Tuzli, Lašvanskoj dolini, Kraljevoj Sutjesci, Fojnici, Uskoplju, ali i u Hecegovini u Veljacima, Brotnju i Duvnu. 1468 sve vlastelinske obitelji ili se Turce ili bjeze u Dalmaciju, odakle kad se stekoše uvjeti ponovo se naseljavaju u Miše.

PUĐA – jedna od najstarijih obitelji našega kraja, jer još 1743. god., biskupski popis ih evidentira samo u Mišima i nigdje drugdje uzimajući u obzir cijeli tadašnji bosanski vikarijat. Pa se misli da su oni ovdje najraniji starosjedioci.

SUČIĆ – Svakako najstarije pleme u Livanjskom kraju. Darovnica Stjepana Ostoje 1400. godine medju 12 plemena livanjske zupe spominje i Sucice. Klaic navodi da su oni plemicka hrvatska obitelj. Pred Turcima su pobjegli u Dalmaciju , a poslije se jedan od brce povrati i od njega potjecu svi Sučići u nasem kraju. Dopuna; Sučići su starosjeditelji u Livanjskom polju, potomci jednog od 12 plemena tog kraja, koje spominje darovnica kralja Stjepana Ostoje vojvodi Hrvoju Vukčiću god. 1400. Vjekoslav Klaić piše o njima da su oni plemićka hrvatska obitelj i da su se nekad zvali Sučečići odnosno Suč’čići. S tim se očigledno slaže obiteljska predaja Sučića u Lusniću kod Livna, koja tvrdi da su se oni nekada zvali Sučičić i da su iz sela Orguza, upravo iz mjesta odakle je i spomenuto livanjsko pleme po povelji iz god. 1400. J. Erdeljanović ih nalazi u dalmatinskoj, ličkoj i bačkoj bunjevačkoj grupi, a bili su svakako jako bratstvo, čiji se rodovi i ogranci u vrijeme turske najezde i kasnije razilaze na sve strane. Ipak livanjski Sučići nipošto nisu bunjevačko pleme nego starohrvatski plemići iz župe Livno. Sučići Bunjevci mogli su lako nastati od narodnih sudaca, kakvih je inače bilo i kod katoličkih Vlaha XV. I XVI. vijeka, pastira na Velebitu. Popis 1768. nalazi Sučiće u livanjskom kraju Bukovoj Gori, Buškom Blatu, Gredi – Zagoričanima (2 porodice, 38 duša) i Mišima. Iz historijskih vrela ništa ne znamo o Sučićima u stara vremena na Kupresu. Prije okupacije (1878.) dolazi na Suho Polje Pavao (Pavan) Sučić iz Sturbe (Livno) kao sluga kod fratara. Od njega potječu Sučići u Zloselima. Pavan je imao tri sina: jedan je ostao na Suhom Polju, drugi, Ivo, bio je handžija u Gornjem Malovanu, dok su treći, Mirko, nastanio u gradu. Od njega potječu sinovi Jozo, činovnik tvornice u Jajcu i Ing. Jako, profesor šumarskog fakulteta u Sarajevu. S njim nije u rodu obitelj Jandre Sučića, koji dolazi na Kupres iz grada Livna kao pomoćnik u trgovini svom daidži (ujaku) Miji Kutleši oko god. 1898., tu se oženio i imao osmoro žive djece, četiri sina i četiri kćeri. (Dopunu poslao Zdravko S.)

ŠUĆA – 1743. su bili u Mišima, a 1768. ih nema . Petric navodi da su se vratili odakle su bili doselili u Glavice kod Sinja. Danas ima nekoliko obitelji u Mišima.

VODOPIJA – U Miše doselili iz Vržerala.

ŽIVKO – U Mišima su evidentirani 1743. god. Porijeklo im je nepoznato. 1768. u Vrzelalima je evidentirana jedna obitelj koja se doselila iz Miša.

 

PREZIMENA U MIŠIMA 1741

PREZIMENA U MIŠIMA 1768

Share Button

Comments are closed