ŽUPA VINICA

Share Button

Na zamolbu vjernika župa Vinica utemeljena je u svibnju 1885. odvajanjem od župa Roško Polje i Grabovica. U vrijeme utemeljenja župa je imala 185 obitelji s 1580 vjernika. Pripadala su joj ova sela sa svojim zaseocima: Vinica, Podzavelim, Rošnjače, Zaljut, Mijakovo Polje i Pasič, te Liskovača, Prisika, Rašeljke, Renići, Galin Lakat (Galići), Kurtovina, Kazaginac i Renića Dolac.

Ovakvo stanje ostalo je do 1934. god., a otada sela Liskovača, Prisika, Rašeljke, Renići, Galin Lakat (Galići), Kurtovina, Kazaginac i Renića Dolac tvore novu župu Rašeljke, kojoj će se pridružiti 1997. god. još dva zaseoka sela Pasič, Blaževići i Vlaka, koji su dotada bili u sastavu župe Vinice.

Župa je dobila za župni dvor staru tursku kulu stražarnicu iz 17. st., koju je gradio muž one glasovite Hasanaginice, a kula je služila do 1982. god. kad je podignut novi župni dvor. Sadašnja župna crkva je iz 1939. god., koja je temeljito obnovljena između 1998. i 2000. god., a Vinica je imala i svoju crkvu prije Turaka, zatim od 1858. god. i crkvu koju su Turci oštetili i opljačkali 1876. god., te još crkvu sv. Ante na Brigu.

Na području župe nalaze se pet groblja: viničko, Perkovića, Mamića, Ivandino groblje i rošnjačko. Veliko raseljavanje župljana otpočelo je 60-ih godina prošloga stoljeća i trajalo je sve donedavno. U Zagrebu danas živi 250 obitelji čiji su korijeni iz ove župe, a isto toliko u Splitu i okolici, da spomenemo samo ova dva veća naša grada. Evo kako se kreće broj vjernika u posljednjih nekoliko godina: 2000. god. – 188 obitelji s 451 vjernikom; 2004. – 189, 441; 2007. – 191, 405; 2010. – 195, 430.

 

Popis prisutnih i odsutnih župljana u Vinici 2011. godini

Selo Br. obitelji Br. žitelja

1. Rošnjače 14 obitelji   33  žitelja

2. Zaljut 8  / 31

3. Mijakovo Polje 34 / 79

4. Pasič 13 / 28

5. Vinica 61 / 147

6. Podzavelim 4 / 10

U svemu župljana 134 / 328

U svemu odsutnih: 47………….98

Konačno prisutnih i odsutnih: 181………………..426

Stalno prisutnih u župi ima 328 župljana u 134 obitelji, od toga ih je po jedno 51, po dvoje 46, po troje 14, po četvero 9, po petero 10, po šestero 4, po sedmero 3, po osmero 2. K tome valja dodati odsutne, ali oni su na putu odseljenja, a ovdje dolaze na odmor i u povodu Božića, Uskrsa i Velike Gospe.

 

PREZIMENA U ŽUPI VINICA

Mijakovo Polje je istočno od pomenutih zaselaka, oko 2 km udaljeno od ceste Livno-Aržano. U rimsko doba ovuda je prolazio put, koji je polazio od Lovreća preko Vinice na Bukovu Goru, gdje se sastajao sa drugim rimskim putem, koji je išao od Trilja preko Aržana. Mijakovu Polju pripadaju zaseoci: Meki Dolac, Drvenik (ili Za Drvenikom), Zaljut i Čauševac. Stanovnici su Hrvati.

Ćalušići – (u Mekom Docu) su od starine. Dozani – (u Zaljuti) ne znaju odakle su porijeklom. Đikići – (u Zaljuti) ne znaju odakle su starinom. Đivići – (u Čauševcu) ne znaju za svoje porijeklo. Gogići – (u Zaljuti) su odavna u Mijakovu Polju; za dalje porijeklo ne znaju. Jurčevići – su iz Vinice, gdje ih i danas ima. Tamo su starosjedioci. U Zabrišću se spominju 1741 godine. Mamići – su iz Vinice; starinom su iz Hercegovine. Erdeljanović ih navodi u Subotici gdje su došli 1686 godine i u Lišanima Ostrovičkim kod Benkovca (Dalmacija). Perkovići – su starosjedioci u Livanjskom polju. Godine 1741 spominju se u Čaprazlijama, a 1815 i Sturbi i Grgurićima. U Jakir (Glamočko polje) su došli iz Žabljaka u Livanjskom polju sredinom 19 vijeka. U Slatinu (Rama) su doselili iz Rakitna. Ima ih u Sinju (Dalmacija) gdje sa davno doselili iz Livanjskog polja. Erdeljanović ih navodi kod svetri bunjevačke grupe. Škorići – (u Zaljuti) su od starine ovdje. U Tribiću i Vržeralama Škore se spominju 1741 godine. Dedijer ih navodi u Kapavici kod Ljubinja, a u Ravčićima u Bijelom Polju kod Mostara su Škori. Ima ih u južnoj Dalmaciji. Vidovići – (u Zaljuti) su starosjedioci. »Svuda su se selili«. Godine 1620 spominju se u Banju na otoku Pašmanu, a 1693 u Gorici kod Zemunika (Zadar). U Livanjskom polju nema ih 1741 godine. Spominju se tek 1815 u Dobrom, Lusniću i Kovačićima. U Glamoču su Vidovići trgovci doseljeni iz Livna[74]. Erdeljanović ih navodi u Subotici od 1687 godine; katolike u Polači i u Biskupiji kod Knina, a starinom iz Bosne; katolike u Biskom kod Sinja itd. Ima ih na nekoliko mjesta na području Rame. U Sutivanu na otoku Braču spominje se godine 1787 Vidović iz Klisa.

IZVOR: Mario Petrić. Porijeklo stanovništva (Livanjskog polja).

Karta župe Vinica 

 

Reportaža o župi Vinica

 

 

Share Button

Comments are closed