Među spomenicima kulturno povijesnog nasljeđa bogate i burne prošlosti livanjskog kraja sačuvanim do današnjeg vremena posebnu vrijednost imaju srednjovjekovni kameni nadgrobni spomenici zvani u našem kraju MAŠETI ili STEĆCI. Na temelju starijih istraživanja stećaka na prostorima njihove rasprostranjenosti livanjska općina bila je među četiri općine s najviše stećaka u čitavoj Bosni i Hercegovini.
Stećak – Mašet je vrsta kamenog nadgrobnog spomenika. Nastali u srednjem vijeku i oslikavaju tadašnji život, a većinom se nalaze u Bosni i Hercegovini, ali ima ih i u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Obično su ukrašeni prizorima iz života, lova, viteških turnira ili natpisima na bosančici. Stećci su se postavljali od druge polovice 14. stoljeća do sredine 16. stoljeća. Dijele se na položene (sanduci, ploče i sljemenjaci), koji su u većini, i uspravne (stubovi, stele i krstače). Prvi put stećci se spominju u putopisu Slovenca Benedikta Kuprešića 1530. godine.
U 2.988 nekropola, u bivšoj Jugoslaviji registrirano je 66.663 stećka, od toga je u BiH na 2.016 mjesta zabilježeno 58.547 stećaka, od toga u Livanjskom kraju 2.494. Najmanje sedamdeset tisuća stećaka razasuto je po brdsko-planinskim prostranstvima Dinarskog gorja. Među opsežnim arheološkim istraživanjima grobova u livanjskom kraju istražena je srednjovjekovna nekropola u Grborezima. Tu su pronađeni jedinstveni arheološki nalazi s nakitom, keramikom, novcem i dr. i najpoznatiji su među nalazima te vrste u nas.
U buškoblatskim selima mogu se naći brojni lokaliteti sa stećcima (mašetima). Najveći broj stećaka u livanjskom kraju je u Podhumsloj župi u Mišima .
Na lokalitetu Bili brig u Mišima smještena je velika nekropola stećaka, koja je po broju grobnica najveća u livanjskom kraju. Broji 181 stećak, od čega je samo 18 sanduka. U Kliskom groblju, zapadno od ove nekropole, pored arhaičnih nadgrobnih spomenika ima pet stećaka, a tri su na manjem uzvišenju. Na lokalitetu Klišanove kuće nalazi se tri stećka u obliku ploča koji su zarasli u šiblju i djelomično utonuli u zemlju, bez ukrasa i orijentalni po pravcu zapad-istok.
Stećaka ima i uz cestu Livno- Tomislavgrad i na lokalitetu Čićar gdje se nalazi nekropola oko 60 stećaka. Spomenici su vrlo slabo obrađeni, pretežno amorfnih formi i veći broj je znatno oštećen. Ukrašen je samo jedan sanduk na kojem je prikazan motiv konja s jahačem i dvije figure u kolu. Orijentacija nekropole je po pravcu zapad – istok. Prema prijašnjoj evidenciji na ovoj nekropoli je bilo svojevremeno 70 stećaka. Na tu nekropolu neposredno prije potapanja akumulacije Buško Blato prenesena su dva stećka (jedan viši sanduk i jedan sljemenjak) koja su bila ugrožena na lokalitetu Bilo polje.. Oba prenošena stećka su ukrašena motivima: križa i konjanika s kopljem u borbi protiv jelena. Ta nekropola je vrlo zapuštena, stećci oštećeni i jedan dio nalazi se pored zemljanog udubljenja zbog čega postoji opasnost da se obruše.
U selu nalazi se prethistorijska gradina veličine 60X50 m sa ostacima bedema.
Na Bilom polju imaju tri mjesta gdje se nalaze stećci, od kojih je jedno nekropola sa 5 kamenih sanduka i 9 ploča. Zbog potapanja Buškog blata jedan sljemenjak i jedan stećak preneseni su u selo Miše. S istoče strane puta prema Bilom polju nalazi se jedan stećak u obliku visokog sanduka s postoljem. Stećak je lociran sjeverno od kuće Ante Matića. Uz sami put južno od navedene kuće nalazi se jedan stećak u obliku ploče bez ukrasa. Na lokalitetu Mašeta na njivi Mate Matića sačuvana je srednjovjekovna nekropola koja broji 14 stećaka u obliku ploča, sanduka i sarkofaga. S ove nekropole dva krašena stećka, sljemenjak i sanduk koji su bili bolje obrađeni, pošto su se nalazila uz rub Buškog blata i akumulacijskog jezera preneseni su zbog zaštite na nekropolu stećaka u selu Podhum 1971. godine.
U selu Golinjevu na samoj obali jezera, ispod Cikojevića kuća, je eliptični zemljani tumulus na kome je srednjovjekovna nekropola čiji su kameni grobovi za vrijeme većeg vodostaja jezera isprani valovima. Vidljivo je 6 grobova obrubljenih kamenim pločama s poklopnicama što je karakteristično za srednjovjekovne grobove ispod stećaka Budući da je za vrijeme nižeg vodostaja ostaci grobova ostaju an suhom, bilo bi zanimljivo tu srednjovjekovnu metropolu istražiti. Na ovom lokalitetu u dužini od 30 m vidljiva je veća količina kamenih ploča i ploča od kojih su građeni grobovi.
Na Cikojevićevim njivama, na manjem tumulusu ispod ceste Tomislavgrad – Livno, vidljive su dvije veće kamene ploče s nekog vjerojatno srednjovjekovnog groba. Nedaleko od predhodnog tumulusa, također uz Buško blato 400 m od ceste Tomislavgrad – Livno na većem tumulusu veličine 10 x 3 m , nalaze se ostaci većih kamenih ploča nepravilnog oblika koji pripadaju srednjovjekovnoj nekropoli koju je voda Buškog jezera znatno oštetila.U zaseoku Kuliši 50 m južno do puta Tomislavgrad – Livno, ispod katoličkog groblja, smještena je nekropola koja broji 25 stećaka (od čega 19 ploča i 6 sanduka) Stećci su zarasli u žbunje, djelomično potonuli u zemlju, nepravilnog oblika i bez ukrasa. Stećci su orijentirani po pravcu istog – zapad.
Na širem području lokaliteta Kraljičin nasip, oko 200 m istočno od crkve sv. Ilije, na samoj obali Buškog blata nalazi se uži lokalitet zvan Rešetarica. Prije potopa akumulacije Buško blato izvršeno je djelomično istraživanje srednjovjekovne nekropole 1969. god. Kojom je prilikom, među ostalim evidentirano 19.stećaka. Međutim 1978. godine na to srednjovjekovnoj nekropoli bilo je 11 stećaka(7 ploča i 4 sanduka) koji su u zapuštenom stanju jer ih većim djelom godine zapljuskuju valovi Buškog jezera. Prema izjavi fra Bone Vrdoljaka, istraživača arheološkog lokaliteta starokršćanske bazilike i ranosrednjovjekovne nekropole na Rešetarici, gradnjom novog puta Livno – Split iznad crkve sv.Ilije uništeno je nekoliko stećaka.
U Podhumu na lokalitetu Selimovac u dvije skupine nalazi se veća srednjovjekovna nekropola stećaka: Od navedenog broja 2 stećka se nalaze unutar katoličkog groblja. Na jednom bolje obrađenom stećku u obliku sanduka s bočne strane nalazi se po jedno polu loptasto udubljenje dubine oko 5 cm. Taj stećak prevrnut je na bok i trebalo bi ga ispraviti. Većina ostalih stećaka je slabije obrađena i bez ukrasa. Pored kuće Bilića i Ž. Perkovića neposredno iznad puta na mjestu zvanom Mašet smještena je veća nekropola sa 50 stećaka. Većina je uglavnom utonula u zemlju, amorfnih oblika i bez ikakvih ukrasa. Orijentirani su po pravci istok – zapad.
Na lokalitetu Kraljevo gumno nalazi se gomila razbacanog kamena koja se zove Mali grad. U selu su pronađene kamene sjekirice i klinovi koji su vjerojatno ostali od nekog zasutog neolitskog naselja.
U dvorištu seoske škole u Podgradini nalazi se jedan stećak u obliku većeg sanduka, bolje obrađen ali bez ukrasa. U selu pored puta nalaze se sva stećka od kojih je jedna ploča i sanduk, nešto bolje obrađeni. Stećak je uzidan u zid pored potoka. Sanduk je s jedne vidljive strane ukrašen motivom polumjeseca i bordurom u obliku tordiranog užeta koja teče duž gornjeg ruba spomenika.
U ogradnom zidu dvorišta lugarske kuće Ž. Sučića nalaze se tri stećka u obliku ploča. Dvije ploče su uzidane u potporni zid. Prema podatcima starijeg nadnevnika u Podgradini je prije bilo više stećaka koji su tijekom vremena uništeni.
U selu Grabovica nalazi se 81 stećak. Na lokalitetu Naklo uz rub Buškog jezera nalazi se nekropola od 34 stećka (2 sanduka s dvostrukim postoljem i 17 ploča). Dva visoka sanduka ukrašena su kolom, konjanikom, jelenom, mačevima, pijetlom. Dio stećaka je potopljen i oštećen vodom . Okrenuti su u smjeru Z-I. Oko 40 m južno od te nekropole nalazi se skupina od 43 stećka (1 sljemenjak, 3 sanduka i 39 ploča) koji su znatno oštećeni. U dvorištu A. Ivančića nalazi se jedan stećak (dva su uništena). U ogradama Šljivice nalaze se 3 stećka.
U selu Korita na prapovijesnoj gradini nalazi se 7 stećaka, pretežno ploča i nešto sanduka. Oblik im se slabo raspoznaje zbog utonutosti u zemlju.
Na nekropoli Mašeti u Liskovači nalazi se 40 stećaka u obliku ploča i bez ikakvih su ukrasa.
U Prisoju je evidentirano 189 stećaka. Na lokalitetu Tabla nalazi se lijepo obrađen sljemenjak prevrnut na bok. Ukrašen je motivima stojećih figura, kola, polumjeseca, križa i dvjema rozetama. Na lokalitetu Glavičica, pored stare ceste Privala-Prisoje, nalazi se 55 stećaka (54 ploče i 1 sanduk). Stećci su bez ukrasa i prilično su oštećeni. Na lokalitetu Počesmica, na manjem tumulu nalaze se 2 stećka koja su utonula u zemlju. U selu Vrilo oko 300 m nizvodno od vrela Ričine , na tumulu nalazi se nekropola od 4 stećka. Na lokalitetu Dublje – Crkvina u pravoslavnom groblju nalaze se 2 stećka bez izrade. Na lokalitetu Kapulice nalazi se jedan sanduk bolje obrađen bez ukrasa. U Ivančićima na manjem humku nalazi se 29 stećaka (28 ploča i 1 sanduk). Sanduk je ukrašen cik-cak motivom i pretežno su utonuli u zelju.
Na Bulića groblju (Ljubičići) nalazi se nekropola od 16 stećaka (14 ploča i 2 sanduka). Banova lužina ima nekropolu od 9 stećaka. Podvornice imaju nekropolu od 30 stećaka. U središtu sela nalazi se nekropola od 10 stećaka. U Dučićima na Glavici 50 m od katoličkog groblja prema jezeru nalazi se 5 stećaka obraslih u grmlje, slabijeg su kvaliteta i djelomično utonuli u zemlju. Na katoličkom groblju Glavičice nalaze se 4 stećka koji su potonuli u zemlju.
U selu Rašeljke nalazi se 99 stećaka. Na lokalitetu Cerse, na omanjem uzvišenju, nalazi se 5 stećaka. Na grobljima Renići istočno do sela nalazi se nekropola od 47 stećaka (46 ploča i 1 sanduk). Na lokalitetu Igličić nalazi se 17 stećaka (14ploča i 2 sanduka). Nekoliko stećaka je uzidano u ogradni zid. Vrila imaju nekropolu od oko 30 stećaka. Vinica ima 8 stećaka. Na katoličkom groblju u Velikoj Vinici nalaze se 2 stećka (1 visoki sanduk an postolju i ploča). Sanduk je ukrašen motivom konjanika i polumjeseca i starim kršćanskim križem svastikom. Orijentacija im je Z-I.
U Naklu se nalazi stara nekropola iz 12/13 stoljeća s nekoliko stećaka na kojima se još mogu vidjeti urezani znakovi. Malo dalje od nekropole mogu se vidjeti stara grobišta u šumi i travi. Nad grobovima nalaze se križevi i stećci raznih oblika i s različitim ukrasima (geometrijskim,biljnim i sl.) Niže tih grobova vide se ostaci naselja. Po pučkoj predaji u Naklu su izginuli svatovi u bitci s Turcima. Tu su i pokopani.
Gromile u Naklu
Prahistorijske grobne gomile (tumulusi) u Bosni i Hercegovini su poznati pod različitim nazivima (gomila, kamena gomila, gromila, grobna gomila, umka, humka, unjka, zaspa).Tumulusi predstavljaju nasute objekte po pravilu kružne osnove (ponekad i eliptične), prvobitno najvjerojatnije kupastog oblika, a sačuvani su najčešće u obliku više ili niže kalote. Podizani su od zemlje kombinacijom zemlje i kamena, a u tipično kraškim krajevima od kamena (osim onih u poljima). Najstarije sahrane pod tumulusima u Bosni i Hercegovini potječu iz eneolita (XX – XVIII st. p.n.e.) Takvih gromila ima i u Naklu, Grabovici, Golinjevu, Mišima, Podhumu u Buškom Blatu. Znači, gromile u Naklu potječu iz XX-XVIII stoljeću p.n.e.
