ŽUPA PRISOJE

Područje današnje župe Prisoje do 1831. pripadalo je župi Livno sa sjedištem u Mišima do 1768 a poslije te godine župi Vidoši, od 1831 godine pripojena je župi Grabovici. Prisoje se osamostalilo 1922. godine. Župu tvore naselja: Prisoje, Drmića staje, Sučića staje i Ćurića staje, te Karlov Han i Vrilo. Pod Prisoje pripadaju zaseoci; Zelići, Podprivala, Brljevci, Novo naselje, Orašac, Guber, Krištići, Šarići, Perkovići, Brdakovići, Karovine, Ljubičići, Cosići, Ivančići i Dučić. Neka od tih naselja danas su posve pusta.

Danas u župi živi oko 700 žitelja. Do 1965. župom su upravljali franjevci, a od tada svjetovni svećenici.

Prva župna kuća sagrađena je oko 1920., dakle još prije nego je osnovana samostalna župa. Pripremni radovi za izgradnju nove kuće započeli su 1981, a kuća je sagrađena u razdoblju od 1983. do 1988. Kuća je prostrana i vrlo lijepa. Župna je crkva sagrađena od lijepoga klesanog kamena neposredno pred početak Drugoga svjetskog rata. Temeljito je obnovljena i preuređena od 1991. do 1997.

Danas je i ponutrica ukusno uređena. Na čelu tih obnoviteljskig radova stajao je župnik don Mihovil Zrno. Također je u brdu iznad kuće uređen Križni put: završava kipom Krista uskrsloga na vrhu brda.

U župi Prisoje postoje još tri grobaljske kapele:

Gospoinska kapelica nalazi se u groblju u Maljevinama iznad župne crkve. U njoj se za Veliku Gospu služi Sv. Misa. Stari oltar iz župne crkve, tijekom preuređenja crkve je premješten u nju.

Kapela „Srca Isusova“ nalazi se u groblju „Glavičice“ u Dučiću.
U kapelici se slave sv. mise, i to: za blagoslov polja na svetkovinu Uzašašća/Spasovo u 11 sati i na blagdan Presvetog srca Isusova u 11 sati, kada broji naši sumještani iz Miša odlaze u k Srcu Isusovu u Dučić. Te 02.11. na dušni dan u 11 sati.

Kapelica Sv. Marka nalazi se u starom groblju „Maletovac“ u Vrilu u koje su se nekada ukopala djeca, Svake godine 25.04., na Markovdan je blagoslov polja u Vrilu, te u kapelici imamo misu u 11h. Kada se okupe mnogi vezani za ovo mjesto.

Na slici se vidi župna crkva i stara škola, te narod kako u procesiji ide, najvjerojatnije da je to za Gospoinu!

 

 

PREZIMENA U ŽUPI PRISOJE

Stanovnici Prisoja su Hrvati, a do II svjetskog rata bilo je i nekoliko srpskih porodica koje su u ratu nastradale,

Beljani – (u zaseoku Privali) – došli su iz Dobrića gdje su starosjedioci; Bošnjaci – 1768. godine, u vrijeme popisa biskupa fra Marijana Bogdanovića, Bošnjaka nema u Prisoju, ali u obližnjem livanjskom selu Mišima 6-člana je obitelj Ante Bošnjaka, koji bi mogao biti predak današnjih prisojskih Bošnjaka. U Matici rođenih spominju se 1857 godine u Prisoju. Dedijer ih navodi na nekoliko mjesta u Hercegovini, a Erdeljanović kod svetri bunjevačke grupe. Božičić-Ljubas – ne znaju za porijeklo. Ćavarušići su Ćavari koji su doselili od Duvna. Ćavari u Gornjoj Rami su starinci, a u Lugu (Rama) su starinom Vidoši iz Gostuše u Hercegovini odakle su došli o. 1860. Ćosići – prije su se zvali Ljubas, ne znaju za porijeklo. Čosići se spominju u Kabliću 1741 godine. U D. Jablanici su iz Podbrežja (Hercegovina). Ima ih u Ljubinju (Hercegovina) i u okolici Ljubuškoga. Ćurići – su došli iz Korita. U Matici rođenih spominju se 1847 godine. Ćurkovići – su doselili iz Kazaginca 1830 godine. 1814 godine bilo ih je u Rujanima; ima ih u G. Biteliću (Dalmacija) i u Sinju. Drmići – ne znaju za svoje porijeklo, Ivačići – kažu da su došli od Omiša (Dalmacija). Ivande – su doselile iz Vinice. U Matici rođenih spominju se 1846 godine. Kapulice – su iz Ciste (Dalmacija). Krište – su starosjedioci u Livanjskom polju. 1741 i 1815 godine bilo ih je u Potočanima, a 1815 godine u Dobrom. U Rastičevo (Kupreško polje) Krište su se doselile iz Duvna početkom 19 vijeka. Krivići – zvali se prije Perković; doselili su od Mijakova Polja. »Jedan ima gutu na vratu pa ga zvali Krivi« – odatle su postali Krivići. Kutleše – došli negdje od Posušja kod Ljubuškog. U Mokrom, kod Mostarskog Blata – Kutle su se prije 250 godina doselili iz Imotskog kad su ga Turci zauzeli. Zvali su se Vojvodić. Kutleša ima kod Sinja. Ljubičići – su došli od Aržana prije 160 godina; bili su kmetovi Rizvanbegovića. Ima ih u Glavicama kod Sinja. Pavići – su sa Tijarice (Dalmacija). Perkovići – su iz Mijakova Polja. Sablići (i Sabljić) (u zaseoku Vrilo) – su došli sa Tijarice (Dalmacija). Sučići – su iz Strizirepa (Dalmacija). Ostalo o njima vidi – Bukova Gora! Šarići – su došli iz Grabovice; daljim porijeklom sa Tijarice (Dalmacija), Šijići – (u zaseoku Dučić) ne znaju odakle su porijeklom. Šola-Sladoja – porijeklom iz Dicma (kod Sinja). Udovičići – iz Ugljana kod Sinja (Dalmacija), Tirići – (u zaseoku Vrilo) ne znaju odakle su porijeklom. Tirića ima u susjednom selu Golinjevu i tamo su od 1741.godine.

(Izvor: Mario Petrić. Porijeklo stanovništva (Livanjskog polja). GZM. Etnologija. XV-XVI. 1961.