Kamešnica spada među najviše planine Bosne i Hercegovine. Predstavlja prirodni produžetak Dinare, a proteže se od prijevoja Vaganj na sjeverozapadu uz cijelu dužinu umjetnog Buškog jezera pa sve do graničnog prijelaza Kamensko, na granici s Hrvatskom
Kamešnica – Livanjski gorostas
Kako je u pitanju granična planina, veći dio se nalazi u području BiH, a manji dio pripada RH. Koliko god u ovom tekstu izgledala pitomo, Kamešnica kao i druge bh. planine predstavlja veoma surovu planinu koja veoma često odnosi i ljudske živote o čemu postoje brojna svjedočanstva.
Vrlo često se pojam Kamešnica upotrebljava i za jedan od njenih vrhova, Kurljaj, visok 1.809 m. Ipak, najviši vrh je Konj, s nadmorskom visinom od 1.856 m. Pored pobrojanih vrhova tu su još tri koje je važno spomenuti: Kruge, s visinom od 1.606 m, Gareta (1.773 m.) i Burnjača (1.770 m.).
Pogled s Konja na more
Sa najvišeg vrha, Konja, pruža se za lijepa vremena predivan pogled k otocima Jadranskog mora te prema Sinjskom i Livanjskom polju. Konj se nalazi na području BiH pa se prilikom uspona s južne strane prelazi državna granica.
Vrh Kurljaj je drugi po visini vrh Kamešnice. Njegova visina iznosi 1.809 m.. Nalazi se na bh. strani granice. Do vrha Kurljaj se može doći hodajući od vrha Konja grebenom markiranom stazom ili od vrha Kruga najprije pravo na sjever, bez markacije do grebena i staze Konj – Kamešnica (vrh). Zatim lijevo markiranom stazom. Vrh Gareta je četvrti vrh Kamešnice i nalazi na bh. strani.
Dio Kamešnice neposredno iznad sela Podgradine lokalno stanovništvo još od davnina dijeli na dvije velike cjeline, ”Dragu” i ”Brljušu”.
Tako u Brljušu pridolazi Potajnica koja je možda najpoznatije i najviše posjećeno mjesto na Kamešnici, a nalazi se na 1.180 metara. Nekada se tu nalazila planinarska kućica, a nedaleko od nje nalazi se izvor vrlo kvalitetne vode. Okolo mjesta Potajnice raste gusta i visoka bukova šuma. Tu je i Fiskija se nalazi na oko 1.350 metara. Mjesto je okruženo prvenstveno bukovom, ali i jelovom šumom. Kao i druga mjesta na Kamešnici tako i Fiskija ima svoj izvor pitke vode. Danas se Fiskija rijetko posjećuje osim kada se ide na hodošašće u Sinj preko Kamešnice za Veliku Gospu.
Kada je u pitanju Draga u nju pridolazi Studeno vrilo koje je blizu sela Podgradine. To mjesto simboličnog imena krasi izuzetno hladna i pitka voda po kojoj mjesto i dobiva ime. Oko izvora je gusta degradirana bukova šuma i u blizini izvora je uvijek hladnije nego na bilo kojem mjestu na Kamešnici čak i za vrijeme ljetnih mjeseci. Tu je i Pešino vrilo, još jedno u nizu vrela koje se nalazi se na 1.350 metara. Još jedno zanimljivo mjesto na Kamešnici je svakako Gola Kosa. Jednostavno nikoga tko je bio na njoj ne ostavlja ravnodušnim. U ovom slučaju naziv Gola Kosa doslovno predstavlja jednu veliku kosinu na kojoj nema ničega osim travnatih biljnih formacija floristički veoma zanimljivih.
Na strminama Pola nalazimo gnijezda ptica grabljivica kao što su sokolovi i jastrebovi. Na tim istim strminama raste i poznata lincura ili srčanik koja je zadnjih godina zbog prekomjerne eksploatacije prilično rijetka. Rovanje je vjerojatno po nadmorskoj visini najviši izvor na Kamešnici, na oko 1.700 metara na putu između Gole kose i vrha Konj. Kako je zarastao u travu, neprimjetan je i rijetko se koristi.
Zavičaj lincure i čemerike
Mračna pećina je samo jedna od mnogih pećina koje se mogu pronaći na Kamešnici. To je najveća, najljepša i najviše posjećena pećina prvenstveno zbog svoje dostupnosti i pristupačnosti. Iako nije uređena, može se lagano obići i bez posebne opreme, a svojevremeno je korištena kao nepresušni izvor vode te je u njoj bilo i drveno pojilo. Sastoji se od dvije dvorane, gornje i donje. Obje dvorane koristile su se u povijesti za prikupljanje vode.
Kada je u pitanju flora Kamešnice možemo reći da je bukva najviše zastupljeno drvo. Raste odmah iznad izvora Ozrne pa sve do Pola i Fiskije. Jelu također nalazimo na Kamešnici. Uspijeva na višim predjelima oko Fiskije, Pešinog vrila, Gole kose. Bor krivulj na Kamešnici raste na predjelima iznad 1.000 metara, kao rubna vrsta gornje granice šume. Susreće se iznad Fiskije, Pešinog vrila, Gole kose.
Srčanik ili lincura se može naći na većim nadmorskim visinama, a zakonom o zaštiti prirode je zaštićena. Nalazimo je na planinskoj goleti, napose na kamenitim površinama koje su obrasle travom, na umirenim točilima, a česta je i uz rub klekovine. Kadulja se na Kamešnici javlja na mjestima gdje ima mnogo sunca, obično na predjelima kamenjara, većinom na nižim visinama. Ovdje treba spomenuti i čemeriku kao otrovnu višegodišnju biljku koja se u velikom broju može naći na provalama šuma bukve i vlažnijim livadama. Na većim visinama nalazimo obilje majčine dušice, a tu je divlji bosiljak. Pored pobrojanih vrsta tu su i brojne endemske vrste kao što je hrvatska žutika, jetrenka, mlađa, žućkasta grahorica alpski ranjenik i brojne druge.
Fauna Kamešnice je veoma brojna, a od zvijeri je najznačajniji mrki medvjed, koji u zadnje vrijeme nije čest na planini zbog krivolova. Vuk je zasigurno jedna od najbrojnijih zvijeri na Kamešnici, jer se često viđa, a spusti se i do naselja, gdje napada domaće životinje. U zadnje vrijeme na Kamešnici se može primijetiti i ris, vrsta koje davno iščezla iz BiH, ali se lagano širi sa zapada k jugu. Tu su još i lisice kao stalni stanovnik naših planina, te jazavci. Kada su u pitanju divlje svinje, njih na Kamešnici ima u velikom broju, dok su srne prilično rijetke.
Članovi PD Kamešnice na Pešinu vrilu podigli planinarsku kućicu
Godine 2007. na Pešinom vrilu je sagrađen planinarska kuća (sklonište). Mjesec dana nakon gradnje kuće sazidana su korita na izvoru. Objekat su financirali i izgradili članovi PD Kamešnica. Kuća otvorena za sve planinare i ljude dobre volje. Svečano otvaranje bilo je 28.4.2007. godine kada je i fra Ćiril Ćiro Lovrić blagoslovio kuću. Ovim putem pozivamo sve posjetitelje da ne ostavljaju smeće za sobom. Očuvajmo našu prirodu netaknutu i predivnu kakva je oduvijek i bila. Kućom (skloništem) upravlja PD “Kamešnica Livno”.
FOTO ALBUM – LJEPOTE KAMEŠNICE
MOŽDA VAS ZANIMAJU SLIČNE TEME: KOŠARE I BUNARI NA KAMEŠNICI
Izvori: http://kamesnica-livno.com; svijetlorijeci.ba; misi.astalavista.org
