REŠETARICA - ZAVJETNA CRKVA SV. ILIJE NA BUŠKOM JEZERU

Podijelite ovo s prijateljima

Na magistraloj cesti Livno -Split na padinama Kamešnice na Buškom jezeru na lokaciji Rešetarica, nalazi se crkva sv. Ilije . Ne može se sa sigurnošću utvrditi kada je prvi put na prostoru Rešetarice izgrađena crkva. Pretpostavlja se da se to dogodilo u periodu od 7. do 12. stoljrća.

Poznato je da su 1928. godine prilikom kopanja temelja za crkvu radnici otkrili neke još starije temelje za koje se pretpostavlja da su upravo temelji crkve koju su sagradili Hrvati prije mnogo stoljeća.

Hrvati su ovaj prostor naselili u 7. stoljeću i na području Rešetarice su podigli svoje naselje. S vremenom su prihvatili kršćanstvo kao religiju o čemu svjedoče brojni grobovi koji su pronađeni na tom području. Ubrzo sa prihvaćanjem kršćanstva Hrvati grade i duhovne građevine i sigurno današnja crkva sv. Ilije počiva ponosno na temeljima neke starije crkve koju su izgradili stari Hrvati. Slika ispod prikazuje današnji izgled crkve.

U narodu i dan danas kruži legenda koja kaže da su Turci sa osvajanjem ovoga područja zapalili crkvu koja se nalazila upravo na mjestu današnje crkve sv. Ilije. Turcima nije bilo dovoljno što su zapalili crkvu pa su nastavili sa mučenjem i ubijanjem stanoviništva tadašnje Rešetarice. Zaustavili su se tek kada su pobili gotovo cjelokupno stanovništvo i tri fratra koja su se zatekla u crkvi. Naravno razrušili su i zapalili cijelo naselje koje sa vremenom biva zaboravljeno. Također u narodu se zadržala predaja da su Turci s uništenjem naselja zakopali zvonike crkve u neki bunar (bunar do danas nije otkriven).

Godine 1928. tadašnji župnik župe Podhum fra Anto Šakić pokreće akciju izgradnje crkve na Rešetarici i otkriva temelje starokršćanstva koji su bili zaboravljeni. Odlučeno je da nova crkvica bude sagrađena upravo na starim temeljima crkvice koju su sagradili stari Hrvati. 1974. godine ponovno se pristupa obnovi crkve jer ju je vrijeme počelo ozbiljno nagrizati. Te godine crkva se temeljito obnavlja, stavljaju se nove pločice, renovira se oltar, podiže se krovna konstrukcija, obnavlja se fasada i vrši se priprema za stavljanje zvonika.

Svake godine, 20. srpnja kraj crkvice sv. Ilije održava se sveta misa u čast sv. Iliji. Na misu dolaze mještani cijele župe Podhum i okolnih sela.

U 2005. godini pristupa se opet temeljitoj obnovi koja uključuje promjenu krova, novu fasadu… 2006. godine uređuje se i put do crkve koji je do tada bio jako nepristupačan osobnim vozilima. 2007. godine put se napokon asfaltira uz pomoć dobrih ljudi koji akciju pokreću.

Arheološka nalazišta

Područje Rešetarice je izuzetno bogato arheološkim nalazištima koji svjedoče o životu ljudi na ovom prostoru. Iako se znalo da je crkvica sv. Ilije sagrađena 1928. sagrađena na temeljima neke starije crkve nije se odmah pristupilo arheološkim iskopavanjima na tom području. Tek kada se 1987. godine otkrivaju temelji starokršćanske bazilike postaje jasno da se radi o bogatom arheološkom nalazištu. Istraživanja provedena 1989. godine su potvrdila da su osim Hrvata, na području Rešetarice vjerojatno živjeli Iliri i Rimljani. Pretpostavlja se da su Rimljani imali svoje veliko naselje koje se prostiralo od Rešetarice pa sve do brežuljka Tabije koje se nalazi iznad današnjeg sela Podgradine. O tome svjedoče pronađeni rimski novčići na Tabiji iznad Podgradine. Stručnjaci potvrđuju da je Rešetarica bila izuzetno jako naselje a da je njihova starokršćanska bazilika bila najopremljenija u to vrijeme od svih u zaleđu Narone i Salone. Mnogi se pitaju kako istraživanja nisu obavljena prije? Ni do danas istraživanja nisu u potpunosti završena i čekaju neke bolje dane. Na slijedećoj slici se vide temelji starokršćanske bazilike na Rešetarici.

Slika ispod nam prikazuje neke od iskopina koji su pronađeni u samoj bazilici i u grobovima starih Hrvata. Riječ je o mačevima, oruđu i nakitima s kojima su Hrvati pokapali svoje pokojne. Procjenjuje se da predmeti potječu iz razdoblja od 8. do 9. stoljeća. Predmeti se čuvaju u franjevačkom muzeju na Gorici u Livnu. U foto galeriji ispod nalaze se i slike arheoloških iskopina – Muzej Gorica.

[Not a valid template]

Karolinški mač, dugačak 108 cm., s dvosjeklom oštricom od damascirana čelika, pronađen je položen na tijelu hrvatskog velikodostojnika pokopanog u ranokršćanskoj bazilici. Isti mačevi pronađeni su i u impresivnim ratničkim starohrvatskim grobovima na lokalitetu Crkvina u Biskupiji kod Knina.

Sudbina Hrvata tijesno je povezana s Karolinzima, i s osnutkom prve hrvatske kneževine i kraljevine nastale pod franačkim utjecajem krajem 8. i početkom 9. stoljeća upravo na ovom brdskom dinarskom području. Franački kralj Karlo Veliki okrunjen je u Rimu 800. godine, i iz prijestolnice u Aachenu (danas Njemačka) vlada cijelom Zapadnom Europom. Hrvati su na strani Karolinga sudjelovali u slamanju i uništenju velike avarske države u Panoniji.

Pored metalnih dijelova odjeće i nakita, u grobove se prilaže i oružje, te konjska oprema. Konjanička ostruga karolinškog tipa načinjena je lijevanjem i kovanjem željeza. Baza šiljka ukrašena je mjedenim limom, graviran geometrijskim ornamentom u obliku trokutova i obrubljen prstenastim okvirom. Karolinški tip ostruga nalazimo i u nizu drugih starohrvatskih grobova u Dalmaciji.

Franjevačka arheološka zbirka s lokaliteta ranokršćanske bazilike i starohrvatske nekropole na Kraljičinom nasipu (Rešetarici) u Podgradini bila bi danas bogatija da nije 1991. godine arheološka ekipa, predvođena Svetozarom Pudarićem, iskopane nalaze odnesla u Sarajevo – gdje im se «izgubio» trag.

Važniji datumi u povijesti crkve sv. Ilije

7. stoljeće: Hrvati naseljavaju područje Rešetarice i podižu svoje naselje.
1469. godina: Turci dolaze na ove prostore, spaljuju naselje i crkvu, ubijaju i progone stanovništvo.
1928. godina: Fra Anto Šakić pokreće akciju izgradnje crkve. Kopajući temelje otkrivaju se stari temelji prijašnje crkve koju su sagradili stari Hrvati prije mnogo stoljeća.
1974. godina: Pristupa se obnovi crkve sv. Ilije. Incijativu za obnovu pokrenuo fra Miroslav Vrgoč.
1975. godina: Postavljena željezna ograda oko crkvice. Postavlja se i zvono koje blagosivlja fra Vjenceslav Glibotić.
1987. godina: Otkriveni temelji starokršćanske bazilike kod Rešetarice.
1989. godina: Izvršena arheološka istraživanja na lokalitetu Rešetarica.
2005. godina: Crkvica se ponovno obnavlja. Obnovu pokreće fra. Tvrtko Vrdoljak.
2006. godina: Uređuje se prilaz crkvici. Nasipa se pijesak.
2007. godina: Asfaltira se prilaz do crkvice

Sv. Ilija Gromovnik

Sv. Ilija je glavni zaštitnik bosanske biskupije te crkvene provincije Bosne i Hercegovine. Njegovo ime u hebrejskom jeziku znači “Jahve je moj Bog”, a za tu se istinu prorok Ilija cijeli svoj život i borio. Ilija je bio rodom iz Tišbe, pa se naziva i Tišbijac. Živio je i djelovao u Sjevernom ili Izraelskom kraljevstvu u IX. stoljeću prije Krista u vrijeme kraljevanja Ahaba i Ohozije. Veoma značajno mjesto prorok Ilija uživa i u židovskoj i islamskoj predaji, o čemu svjedoče brojni spisi. Slično je i s kršćanskom predajom u djelima svetih Otaca.