.
Svake godine, uvijek s velikom radošću iščekujemo 25. prosinac veliki blagdan Božić, rođendan Isusa Krista. Za Božićno slavlje Livnjaci su se pripremali podosta ranije. Posljednji novčić štedio se za kupovinu vina i rakije, oraha, suhih smokava, jabuka i drugih stvari kojima su se častili čestitari. Sva priprema oko Božića završila bi se do zajedničke obiteljske večere na Badnji dan.
Na Badnji dan se strogo postilo, a navečer gotovo sve kuće prave istu večeru, «Poparu», (suhi kruh preliven s toplom vodom s nešto bijelog luka i ulja) ili pitu „kumpirušu“ i salatu od kiselog kupusa
S prvim sutonom domaćin je na Badnju večer unosio BADNJAKE jedan po jedan, koji su već bili prislonjeni uz kuću, ulazeći u kuću govoreći: «Faljen Isus, dobro vam došla Badnja večer i porođenje Isusovo»! Svi mu odgovore: «I s tebom zajedno!» Pritom ih stavlja na ognjište, na vatru, ali tako da križić (križić bi bio urezan na svako drvo pri vrhu) okrene prema sebi. Badnjaci se naslone na «priklad» tako da se najveći stavi na desnu stranu, srednji na lijevu, a najmanji u sredinu. Badnjaci bi na ognjištu ostali gorjeti sve do mladog lita.
Badnjak – Drvo, najčešće hrast, predstavlja Isusa Krista, koji se žrtvuje za spasenje ljudi, slično kao što se drvo badnjaka spaljuje da bi dalo svjetlost i toplinu. Njegov plamen simbolizira Kristovo svjetlo koje razgoni tamu grijeha.
Domaćin bi ponovo otišao donijeti SLAMU, kad bi došao na vrata pozdravio bi ponovo ukućane: «Faljen Isus, dobro vam došla Badnja večer i Porođenje Isusovo»! Svi mu odgovore: «I s tebom zajedno!» zatim uzima slamu i posipa po hodniku i sobi «sidetijoj» (gdje se običava sjediti) tako da sav prostor bude pokriven slamom.
SLAMA na podu je simbolizira jaslice u kojim se rodio Isus Krist, samim tim što bi stavljali slamu po podu pripravljali bi mjesto Isusu da se rodi (da dođe na duhovan način) u tu obitelji . Vjerovali su, da je Isus samim tim što je se rodio na slami i bio položen na nju, blagoslovio (posvetio) slamu, stoga je proizašlo vjerovanje kada domaćin unoseći slamu u kući, unosi blagoslov u svoje domove i na sve one koji hodaju po slami u te dane.
Nakon što je unesena slama, domaćin uzme blagoslovljenu vodu i poškropi svu kuću i oko kuće tj. sve prostorije u kući, štalu, (pojatu, ovce, konje, goveda itd.) izvana te iznutra, neprestano moleći “Virovanje”.
Kad bi se starješina vratio u kuću poslije škropljenja zatiče svu obitelj oko komina (ognjišta), stariji bi sjedili na stolcima, a djeca na slami po podu i počinjala bi večernja «bogomolja» (molitva), koja bi se sastojala od Anđeo Gospodnji, Isusove krunice, Litanija i priporuka. Ovaj molitveni ritual završavao bi domaćinovom čestitkom: Dobro vam došla Badnja večer i Porođenje Isusovo»! «I s tebom zajedno» odgovarali su svi članovi obitelji. Nakon zajedničke molitve domaćin bi iz škropaljice poškropio obitelj, a ostatak vode što bi ostao izlio bi na „komin“ (ognjište), te je počinjala «pisma, U sve vrime godišća».
Po završetku molitve i pjesme sjeda se za stol na koju se stavlja božićna pšenica s trojstvom u njoj, a do trojstva božićni kruh (pogača ili somun) te večera («popara», pita krumpiruša ili bakalar). Domaćin bi najprvo upalio «sviće» – Trojstvo moleći pri tom «Virivanje», te Oče naš, Zdravomarijo i Slava Ocu. Potom uzima drvenu plosku i nalijeva u bukaru, te nazdravlja svima ričima: «Živili! Dobro vam došla Badnja večer i Porođenje Isusovo»! Svi mu odgovore: «I s tebom zajedno! Nakon večere domaćin (gazda kuće) bi uzeo komad kruha namočio ga u crno vino (koje je blagoslovio na svetoga Blaža) i držao iznad plamena sviće da bi vino kapalo u sviću i svića bi se sama ugasila. Dok je domaćin gasio sviće vinom molio bi “Virovanje” a potom se zahvalio Bogu.
Mlada pšenica na blagdanskom stolu simbolizira život, plodnost i blagostanje, naviješta Božić, Kristovo rođenje, Novo lito (godinu), ponovno proljetno buđenje i novo rađanje života. Na selu još označava i blagoslov ljetine. Stoka kojoj se pšenica poslije Vodokršća (Tri kralja 6. siječnja) davala pojesti, bila je time blagoslovljena.
Uz škropljenje kuće posvećenom vodom, unoseći slamu i badnjake s križem, vjerovalo se da u kuću ulazi TROSTUKI blagoslov na obitelj.
