MIŠANKA PRAVI NAJBOLJI SOPARNIK U HRVATSKOJ

Soparnik,  vrlo jednostavno posno jelo, a sastoji se od malo blitve, mladog luka i peršina, između dva sloja najjednostavnijeg tijesta. Da jedno jelo, od malo blitve i „tista“ može bit tako popularno, čovjek ne bi vjerovao. U Poljicima postoji festa odnosno festival na kojem se bira najbolji soparnik po okusu, sastavu, izgledu, ispečenosti, ocjenjivala se i osobnost natjecatelja, način prezentacije, ali i poznavanje običaja poljičkog kraja..

Zanimljivo je to, što najbolji soparnik pravi žena koja nije rođena poljičanka, a ona je Iva Beović rođ. Klišanin rodom iz sela Miši. Iva je kći pok. Mirke i Ruže Klišanin udana za Antu (Tonku) Beovića u Gate, koji zajedno sa Ivom sudjeluje u pečenju spoarnika, i Ivi je velika pomoć i moralna podrška. Naime Ivin soparnik je nekoliko godina pobjednik na festivalima soparnika u Dalmaciji što je za svaku pohvalu i divljenje. Poljički soparnik uveden je u Listu zaštićenih kulturnih dobara Republike.

Karakterističan je za prostor nekadašnje srednjovjekovne poljičke knežije koja se prostirala na prostoru između rijeka Žrnovnice i Cetine, na jugu do mora, na sjeveru do Mosora. Soparnik je u prošlosti bio posno soparno-suhoparno jelo, koje se pripremalo u dane posta, Veliki petak, Badnji dan i uoči blagdana Svih Svetih. Međutim pripremao se i za težake, za počastiti gosta i prijatelja, a danas ga Poljičani nude u svečanim prigodama, pa je soparnik, zeljanik postao znak i simbol stare Poljičke republike. Soparnik se priprema i na prostorima koje su Poljičani dobili za zasluge u borbama protiv Turaka i naselili ih poslije njihova odlaska (dijelovi Sinjske krajine), a tu tradiciju su prenijele i žene iz Poljica koje su udajom otišle u druga sela, pa se soparnik priprema npr.i u Brelima.

Priprema Soparnika

Soparnik je jednostavno jelo pripremljeno od namirnica koje je svakom domaćinstvu bilo dostupno: brašno, blitva, crveni luk – kapula, maslinovo ulje, češnjak. Za pripremanje su potrebne dvije sinije – okrugli niski stolovi. Tijesto se umijesi od pšeničnog brašna i razvuče na sinijama. Blitva se opere i sitno nasjecka, nasoli da bi blitva omekšala, u nju se doda crveni luk tanko izrezan, potom se rukama iz nje iscijedi sok da ne bi bila jako vlažna, jer bi ovlažila i omekšala razvučenu koru te doda malo maslinovog ulja. Nadjev se rasporedi po jednoj razvučenoj kori i prekrije se drugom korom. Kore se razvuku pomoću lazanjura – oklagije, drvenog valjka. Domaćica zatim zavrće rubove donje i gornje kore, vrlo pažljivo, i na taj način spoji da nadjev ostane između kora. Domaćica treba pripremiti komin, ognjište, naložiti vatru da se dobro razgrije i omesti ga od luga. Na tako čist komin lagano se stavlja soparnik, koji je prije toga prevrnula pomoću druge sinije, da bi rub bio na kominu. To čini zbog toga da lug – pepeo s malo žari, kojim će zaprtiti, prekriti soparnik – ne bi napunio pore na njegovu rubu. Za domaćicu je pravo umijeće spustiti soparnik na komin sa sinije, jer je tanak, pa ako to nespretno i brzo radi, mogao bi se zgužvati i izobličiti. Kad je soparnik na kominu, zaprti-prekrije ga lugom. Kad se soparnik nadme domaćica ga metlicom lagano pritišće da se po cijeloj površini jednomjerno ispeče i kad se iz njega ispuše zrak, znak je da je zgotovljen. Domaćica metlicom skine s njega pepeo, obriše ga kepom i puhaljkom opuše da ne bi na njemu ostalo luga.

Skine ga na način da pod njega lagano podvuče siniju, a zatim u njega utrlja rukom maslinovo ulje, jer soparnik treba biti dobro pouljen, i izgnječeni češnjak kojega je prethodno usitnila u drvenom lukotucu, izbode ga na nekoliko mjesta vrhom noža. Reže ga oštrim nožem na komade oblika romboida.

Ovako pripremljen soparnik je najjedostavniji, a priprema se i sa raznim dodacima i to najviše u Donjim Poljicima uz more. Tu u soparnik dodaju suvice – suho grožđe, stučene orahe, bademe, pospu ga šećerom, cimetom. U Gornjim Poljicima neke domaćice u blitvu dodaju sira. Ako domaćici ostane umiješana tijesta, napravi mali soparnik od samo jedne kore koju do pola nadjene a drugom polovicom nadjev prekrije. Taj soparnik su nazivali vrana noga, a najviše su mu se veselila djeca.

Soparnik pečen u Pećnici

Sastojci za 2 osobe

Tijesto

60 g raženo brašno

100 g crno 1100 brašno

2 žlice maslinovog ulja

soli po ukusu  cca 1 dl

vode

Nadjev

10 listova blitve

Pola glavice luka

2 žlice maslinovog ulja

prema ukusu soli i papra

Premaz pred kraj pečenja

2 čena češnjaka sitno skosani

2 žlice masl. ulja

Priprema

Blitva se očisti na način da ostane samo zeleni dio lista. Tako izrezana blitva se opere i dobro osuši, te se nareže na trakice. Blitvi se zatim dodaje usitnjeni mladi luk i peršin, te se sve zajedno posoli i prelije maslinovim uljem.Tijesto se mijesi od brašna, malo soli, dvije žlice maslinovog ulja i vode po potrebi. Tako pripremljeno tijesto se podijeli na dva jednaka dijela, pa se malo ostavi na stranu da se podigne. Tijesto se zatim prebacuje na pobrašnjenu dasku, razvuče do vrlo tankog sloja i oblikuje u oblik kruga koji odgovara limu za pečenje. Na tijesto se zatim postavlja smjesa od blitve i luka, te se ta smjesa prekrica drugom polovicom tijesta, razvučenoj na isti način. Dva sloja tijesta se spajaju uvijanjem gornjeg sloja preko donjeg, prema unutra (prema limu za pečenje). Gornja kora se izbode vilicom na par mjesta, da može izaći para.

Soparnik se peče oko 20 minuta na 200°C. Nakon vađenja iz pećnice, dodatno se premazuje maslinovim uljem u koje je dodan protisnuti češnjak.

U Poljicima, soparnik se peče u kominu, a prekriva se žeravicom. Pečen je kada porumeni.