Početkom lipnja 2010. godine sve obitelji “PUĐA” u Mišima ina Puđinu brigu, dobile su po jedan primjerak rodoslovlja odnosno obiteljskog stabla prezimena PUĐA. Prezime Puđa prvi put se spominje 1741 godine i od te godine počinje se granati obiteljsko stablo do danas. Papir na kome je ispisano rodoslovlje dugačko je više od četiri metra, sa više od tisuću imena. Svi podaci su izvađeni iz crkvenih knjiga “stanje duša” u župi Podhum i Vidoši te matice umrlih, rođenih, krizmanih i vjenčanih koje se nalaze u arhivu na Gorici/Livno.
PUĐE U MIŠIMA I GOLINJEVU
(Prema upisima u maticama)
Prezime PUĐA prvi put se spominje u popisu biskupa Dragičevića 1741.god. i to obitelj Stipana Puđa sa 9 članova (6 odraslih i troje „dice“). Stipan je među ostalim članovima imao sina Marka od kojeg su sve PUĐE u Mišima i Puđinu brigu.
Marko je imao devetero „dice“, a nas zanimaju njegova dva sina Stipan i Toma jer od njih su sve Puđe u Mišima i na Puđinu brigu, diobom njihovih sinova Puđe se granaju u dvije grane kasnije i u dva zaseoka.
Toma (1773 – 1843) je stariji Markov sin imao 11-ero „dice“!. Od njega potječu Puđe u Mišima (današnji Jakini, Kapetanovi). Neki potomci su odselili u Slavoniju i u Rijeku.
Stipan (1786 – 1843) je imao oko 10-ero djece među ostalima ističem četiri sina (Marko, Ilija, Ivan, Nikola) od njega potekoše sve Puđe na Puđinu brigu.
TOMA 1773-1843
od njega potekoše Puđe u Mišima na Bilom brigu
Toma (1773 – 1843) je stariji Markov sin imao 11-ero „dice“!. Od njega potječu Puđe u Mišima (današnji Jakini, Kapetanovi). Neki potomci su odselili u Slavoniju i u Rijeku.
Toma je od 11 djece imao tri sina Ivana (r.1804.), Antu (r. 1809.) i Petra (r.1813.). Ivan i Ante su imali po jednog sina Ivan je imao Luku (r.1835.), a Ante Jakova (r.1839.). Od Luke i Ante nisu upisane njihove godine smrti, niti njihovi potomci pa mislimo da su negdje odselili. Petar najmlađi sin Tomin imao je dva sina Tomu (r.1847) od kojeg su današnji Jakini i Jokini, i drugi sin je Ante (r.1853) od kojeg su današnji Kapetanovi i još Jozini i Nikole (Nine) Puđa obadvojica su odseli u Slavoniju.
Puđe su imale velik posjed zemlje od groblja u Golinjevu sve do groblja u Mišima i dalje, kad se „podiliše“ oko 1860 godine, Tomu zapade jedan dio Puđinih strana i to onaj zapadni dio strana uz Bili brig , a Stipana zapade istočni dio Puđinih strana (sada „Puđin brig“). Što imahu nešto malo zemlje u sredini Doca to prodaše Puđine miraskinje Kulišima. Jankov brig (današnji Rtića) tkđ. je bio u posjedu Puđa. Njive ispod Šućinih kuća tkđ. bijahu u posjedu Puđa. Što možemo zaključiti, Puđe iako jedni od najstarijih rodova u Mišima imali su veliki posjed zemlje. Zemlju (nekakve posjede) Puđe su imali i u Sinjskoj krajini točnije u Otoku, selu ispod Kamešnice.
STIPAN PUĐA 1786 – 1843
(Od kojeg su sve Puđe na Puđinu brigu)
Stipan je imao oko 10-ero dijece među ostalima ističem četiri sina (Marko, Ilija, Ivan, Nikola) od kojih potekoše sve Puđe koje su na Puđinu brigu.
Marko (Stipana) rođ.1823 i od njega se razgrana velika loza do danas nabraja ih oko 60 a sigurno ih je i više jer je dio Markove loze odselio u Slavoniju. Na Puđinu brigu je ostala obitelj pok. Marijana (Marijančićova).
Ilija (Stipanov) od kojega tkđ iziđe veliko pokoljenje, današnji Ilijini potomci su obitelj pok. Mate (Matana), Tome (Askova), Brankova, Antiše (Blažova), i pok. Mirke (Kovačušin) Nekii potomci odseliše u Slavoniju, Njemačku, Vrbovec, ….
Ivan (Stipanov) od kojega se tkđ. razgrana velika grana (Stipanovići i Ilići) od Stipanovića svi su ostali u na Puđinu brigu, osim Nike koji je otišao u Ameriku dok su Ilići svi odselili u Slavoniju.
Nikola četvrti Stipanov sin, imao je jednog sina Filipa koji je imao 4 kćeri i jedini Filip ostaje u Mišima i ne seli s braćom na Puđin brig. (Filipova kuća bila je današnje Jozukine kuće). Poslije njegove smrti, kćeri koje su u miraz odnijele svoj dio zemlje poslije su ga prodavale. Veći dio zemlje prodale su Kulišima (današnji kuliševi armeni i Jakovuša, bili su Filipovi,…)
Dolje ispod nalaze se dvije slike koje mi je poslao Perica Puđa iz Rijeke, naime radi se o kući koju je on srušio krajem 50-tih godina i ta je kuća tada bila stara preko 100 godina. Navodno su sve Puđe živjele u toj kući (kod diobe puđa zapala je Tomu Puđa). Danas je na mjestu te kuće sagrađena druga kuća u početku u vlasništvu Joke Puđa, a danas u vlasništvu Ivana Milolože (Jozukin).
Obiteljsko rodoslovlje PUĐA 1741.- 2010. godine
PUĐE, RODOSLOVLJE OD 1741. – 2010. godine:
(kad se otvori slika kliknite na nju još jedan put da je uvećate)
OVDJE JE SKRAĆENO STABLO, GDJE SU PRIKAZANI SAMO MUŠKARCI
(Kada se slika otvori potrebno je kliknuti na nju da je uvećate).
(zadnja nadopuna rodoslovlja studeni 2010.god.)
PUĐE – jedna od najstarijih obitelji sela Miši u Livanjskoj općini, jer još 1741. god., biskupski popis ih evidentira samo u Mišima i nigdje drugdje uzimajući u obzir cijeli tadašnji bosanski vikarijat, pa se misli da su oni ovdje najraniji starosjedioci.
Prezime PUĐA prvi put se spominje u popisu biskupa Dragičevića 1741.god. i to obitelj Stipana Puđa (Stephanus Puchio) sa 9 članova (6 odraslih i troje „dice“).
Prezime je nastalo od nadimka Puđa, a to od imenice puđa, koja znači “zadnji kosac u nizu” (kad više kosaca kose jedan za drugim). Ta je imenica izvedena od staroga glagola “puditi” (=tjerati, plašiti), pa puđa znači kosac koji tjera druge kosce da brže rade. – Od iste su riječi izvedena i hrvatska prezimena Puđak, Puđo, Puđaš, Puđić, Puđ i dr.
Svaki ogranak obiteljskog stabla u rodoslovlju PUĐA posebno je obrađen, stoga ako želite imati i taj dodatak javite se na e-mail (selomisi@gmail.com) i rado ću vam ga poslati.
.
Literatura koja je korištena u sastavljanju ovoga rodoslovlja.
Stanje duša 1909. godine u župi Podhum, Matice krštenih u župi Podhum od 1928 -1960 – Podhum, Matice vjenčanih u župi Podhum od 1928 do 1945 – Podhum, Matice rođenih u župi Vidoši krajem 19 stoljeća – Vidoši, Matice vjenčanih u župi Vidoši početak 20 stoljeća – Vidoši, Stanje duša župe Vidoši krajem 19 stoljeća – Gorica Livno, Matice krštenih 1802 do 1827, Matice krštenih 1828 do 1866, Matice krštenih 1867 do 1883, Matice vjenčanih 1802 – 1835,Matice vjenčanih 1836 do 1883, Matice umrlih 1853 – 1882, Stanovništvo livanjskoga kraja u 18-om stoljeću – Tomislav Perković, Livanjska katolička prezimena – Tomislav Perković
Zahvaljujem se svima koji su mi pomogli da ovo rodoslovlje ugleda svijetlost dana. Posebno se zahvaljujem Branku Puđi (pok. Mirke) koji mi je pomogao u pregledavanju starih matica i ispisu glavnog stabla na papir, koji smo podijelili svakoj obitelji PUĐA u našem selu.
Zahvaljujem se svima koji su mi usmenim putem potvrđivali ili su me usmjeravali kojem stablu pripada određena osoba i koji su mi pomogli oko dodavanja godišta ili smrti osobe.
Ovo rodoslovlje radio sam sa posebnim zadovoljstvom, a još sa većim zadovoljstvom poklanjam ga svim PUĐAMA ma gdje bili!
Mirko Puđa (Tomin) E-mail: mirkopudja@gmail.com
