BOŽIĆNI OBIČAJI

 

Kako se nekada, a ne tako davno pripremalo za Božić u našem kraju?

Svake godine, uvijek s velikom radošću iščekujemo 25. prosinac veliki blagdan Božić, rođendan Isusa Krista. Za Božićno slavlje Livnjaci su se pripremali podosta ranije. Posljednji novčić štedio se za kupovinu vina i rakije, oraha, suhih smokava, jabuka i drugih stvari kojima su se častili čestitari i užinari. Cijelu je godinu domaćin čuvao i jedan pršut za taj veliku dan, a bilo je i koji komad suhog mesa i čuveni domaći sir.

Domaćica bi za te dane čuvala najbolje brašno od najčistije «šenice». Priprema za Božić počinjala je i kompletnim čišćenjem kuće i okućnice. Krečilo se i ribali podovi tako da iz svakog kutka izbija čistoća, a veliku najavu Božića odavali su muškarci odlazeći u šumu po badnjake. Na Badnji dan ili Badnjak (dan prije Božića) klalo bi se «šilježe» ili ovca jalovica (veselica) koja se kolje «da blago ne krepaje». U Mišima «veselicu» kolju na Badnjacima dok su još pred kućom. Od veselice se ostavlja za «Mlado lito» plećka i trtica.

 Na Badnji dan se strogo postilo, a navečer gotovo sve kuće prave istu večeru, «Poparu», (suhi kruh preliven s toplom vodom s nešto bijelog luka i ulja) ili pitu „kumpirušu“ i salatu od kiselog kupusa, rijetke su bile obitelji koje su te večeri kušale bakalar, ali ih je bilo, starješina kad bi išao u dalmaciju po piće donosio bi i bakalar.

S prvim sutonom domaćin je na Badnju večer unosio badnjake jedan po jedan, koji su već bili prislonjeni uz kuću, ulazeći u kuću govoreći: «Faljen Isus, dobro vam došla Badnja večer i porođenje Isusovo»! Svi mu odgovore: «I s tebom zajedno!» Pritom ih stavlja na ognjište, na vatru, ali tako da križić (križić bi bio urezan na svako drvo pri vrhu) okrene prema sebi. Badnjaci se naslone na «priklad» tako da se najveći stavi na desnu stranu, srednji na lijevu, a najmanji u sredinu. Badnjaci bi na ognjištu ostali gorjeti sve do mladog lita. Domaćin bi ponovo otišao donijeti slamu, kad bi došao na vrata pozdravio bi ponovo ukućane: «Faljen Isus, dobro vam došla Badnja večer i porođenje Isusovo»! Svi mu odgovore: «I s tebom zajedno!» zatim uzima slamu i posipa po ciloj kući «sidetijoj» (gdje se običava sjediti) tako da sav prostor bude pokriven oko desetak centimetara slame. Nekada je ostajala do iza mladog lita a danas rijetko do Mladenaca (28. XII).

Nakon toga domaćin uzme blagoslovljenu vodu i poškropi svu kuću i oko kuće tj. sve prostorije u kući, štalu, (pojatu, ovce, konje, goveda itd.) izvana te iznutra, neprestano moleći “Virovanje”. Tijekom ove noći na svim prozorima katoličkih kuća gorjele su svijeće lojanice. Njihov plamen treperio je u spomen i za pokoj „vičnji“ dušama koje su usnule u Gospodinu. Kad bi se starješina vratio u kuću poslije škropljenja zatiče svu obitelj oko komina (ognjišta), stariji bi sjedili na stolcima, a djeca na slami po podu i počinjala bi večernja «bogomolja» (molitva), koja bi se sastojala od Anđeo Gospodnji, krunice, Litanija i priporuka. Ovaj molitveni ritual završavao bi domaćinovom čestitkom: Dobro vam došla Badnja večer i Porođenje Isusovo»! «I s tebom zajedno» odgovarali su svi članovi obitelji. Nakon zajedničke molitve domaćin bi iz škropaljice poškropio obitelj, a ostatak vode što bi ostao izlio bi na „komin“ (ognjište), te je počinjala «pisma, U sve vrime godišća». 

Po završetku molitve i pjesme iznosi se »sinija» na koju se stavlja božićna pšenica s trojstvom u njoj, a do trojastva božićni kruh (pogača ili somun) te večara («popara», pita krumpiruša ili bakalar). Domaćin bi najprvo upalio «sviće» – Trojstvo moleći pri tom «Virivanje», te Oče naš, Zdravomarijo i Slava Ocu. Potom uzima drvenu plosku i nalijeva u bukaru, te nazdravlja svima rijčima: «Živili! Dobro vam došla Badnja večer i porođenje Isusovo»! Svi mu odgovore: «I s tebom zajedno! Nakon večere se izmoli zahvalna molitva te se sve sklanja na svoje mjesto. Stariji bi razgovarali oko vatre ili «iđu čestitat» Badnju večer prijateljima i «komšijama». I tako se pričeka ponoćka, sveta misa, na koju idu redovito svi osim maje – domaćice i nemoćnih.

Kad bi svi otišli na misu domaćica bi obavljala posljednje pripreme  u kući i servirala stol. Dotjerana, začešljana i preodjevena u svečanu odjeću ona je pored stola stajala i sačekivala goste. Nakon ponoćke koja bi trajala i po tri sata «misari» bi došli u kuću, i svaki pozdravlja s: «Faljen Isus i Marija!  Dobro vam došo Božić i sveto porođenje Isusovo!», a ukućani odgovore: «I s tebom zajedno!». Na svečano opremljenom stolu bjelasao se sir, crvenio pršut, žarila pita i uštipci a uz sve to i pokoji komad suhog mesa, bijeli pšenični kruh «česnica», a za sladokusce i pokoja gurabija, suhe smokve, orasi u ljusci. Naravno tu je bilo vina i rakije. Sve je to brižna domaćica izložila i radosna srca čekala čestitare kojima će sve to ponuditi.

OSVRT I ZNAČENJE BOŽIĆNIH OBIČAJA U NAŠEM KRAJU

Naši stari su na Badnju večer stavljali SLAMU (suhu stabljiku od pšenice) na pod, a na stolu je bila mlada pšenica u koju su stavljali tri svijeće TROJSTVO i one bi gorjele uz objede u određene dane kroz Božićne blagdane.

Slama na podu je simbolizira jaslice u kojim se rodio Isus Krist, samim tim što bi stavljali slamu po podu pripravljali bi mjesto Isusu da se rodi (da dođe na duhovan način) u toj obitelji . Vjerovali su, da Isus samim tim što je se rodio na slami i bio položen na nju, je blagoslovio (posvetio) slamu, zato su vjerovali da unoseći slamu u kući, unose blagoslov u svoje domove i na sve one koji hodaju po slami u te dane.

Mlada pšenica na blagdanskom stolu simbolizira život, plodnost i blagostanje, naviješta Božić, Kristovo rođenje, Novo lito (godinu), ponovno proljetno buđenje i novo rađanje života. Na selu još označava i blagoslov ljetine. Stoka kojoj se pšenica poslije Vodokršća (Tri kralja 6. siječnja) davala pojesti, bila je time blagoslovljena.

Uz škropljenje kuće posvećenom vodom, unoseći slamu i badnjake s križem, vjerovalo se da u kuću ulazi TROSTUKI blagoslov i na tu obitelj.

 

“U se vrime godišća.”
Dok nije bilo crkvenih zborova i dok je puk pjevao, u cijelom Livanjskom kraju ova se je pjesma pjevala na ikavici. Danas se rijetko pjeva na ikavici, ali se još može čuti u nekim domovima na Badnju večer. (U nastavku je tekst “cile pisme” na ikavici, kako se nekad “pivalo” u našem Livanjskom kraju).

1) U sve vrime godišća, mir se svitu navišća Porođenje Ditića, od Divice Marije

2) Od pričiste Divice i nebeske Kraljice Anđeoske cesarice, Svete Dive Marije

3) Diva Sina porodi, đavlu silu svu slomi A kršćane oslobodi, Sveta Diva Marija

4) U jasle ga staviše, Majka mu se klanjaše, Ter ga slatko ljubiše, Sveta Diva Marija.

5) Anđeli mu služiše, novu pismu pivaše, Od njeg milost prošaše, Svetom Divom Marijom.

6) U ponoć se Bog rodi, Nebo zemlju prosvitli Ko u podne svitlo bi, Svetom Divom Marijom.

7) Zrak izađe zornice, od pričiste Divice, Anđeoske cesarice, Svete Dive Marije.

8) Svako svita stvorenje, sada ima veselje, Božje štujuć rođenje, od Divice Marije.

9) Oci u limbu pivaše, kad te glase slušaše Da Bog rođen bijaše, od Divice Marije.

10) Slava Bogu Višnjemu, Gospodinu našemu I čoviku smirnomu, Svetom Divom Marijom.

11) Koj’ u tmini stajaše i bez svitla bijaše, Sina Božjeg čekaše, od Divice Marije.

12) Kog obeća Bog dati i na svit im poslati Ter iz tmina pustiti, Svetom Divom Marijom.

13) To željaše viditi i s veseljem primiti Pa s njim navik živiti, Svetom Divom Marijom.

14) Anđeo priđe nebeski, pastirima navisti Prevelike radosti, od Divice Marije.

15) O, pastiri, tecite, stada vaša pustite, Sina Božjeg vidite Svetom Divom Marijom.

16) Tad pastiri pođoše, Sina Božjeg nađoše, Ter mu fvale dadoše, Svetom Divom Marijom.

17) Slava Bogu višnjemu, Gospodinu našemu, I čoviku smirnomu, svetom Divom Marijom.

18) Slavu vičnu vidiše, ter se vele čudiše, Bogu poklon činiše, Svetom Divom Marijom.

19) I to čudo procvita, nad tim kraljem od svita Kog uboga čestita, povi Majka Marija.

20) Kralj u jaslam ležaše, a odiće nemaše, Jer uboštvo ljubiše, Svetom Divom Marijom.

21) Teb’ Isuse falimo, Sveto Trojstvo slavimo, Majku Tvoju častimo, Svetu Divu Mariju.

U SE VRIME GODIŠĆA – (Na ikavici kako se nekad pjevalo kod nas)