S jesenskim zrakama sunca i raskošnim bojama kojima je obojila buškoblatski kraj, uputili smo se saznati nešto više o ovom dijelu livanjskoga kraja u kojemu smo rođeni, živimo i provodimo svoje dane mladosti te sve ono što nas okružuje zabilježiti u nekoliko rečenica i fotografija.
Župa Podhum sastoji se od sela Miši, Vržerale, Podgradina, Golinjevo, Bilo Polje i Podhum. U Podhumu se nalaze župna crkva, Osnovna škola „Fra Lovro Karaula”, pošta, kafić i prodavaonica. Podhum se može pohvaliti farmom i mljekarom.
Cijela župa broji 1150 stanovnika te tri do pet tisuća stanovnika koji, raseljeni diljem svijeta, žive izvan župe. Na mnogim su lokacijama pronađeni stećci koji su postali dio kulturnoga blaga. Koristeći dostupnu literaturu o povijesti ovoga prostora, saznajemo da su u selu Podhumu pronađene sjekirice i klinovi koji su vjerojatno ostali od nekoga neolitskog naroda. Također, pojedini pronalasci znakovi su kršćanstva na ovome prostoru i dokazi o prebivanju naroda daleko u prošlosti.
Temelji crkve na Gradini iz 13. i 14. stoljeća ostaci su maloga grada Huma po kojemu je Podhum dobio ime. Knez Bergeljić mađarskoga podrijetla pobjegao je 1235. pred tatarskim hordama u Livanjsko polje na Hum iznad današnjega Podhuma. Taj je datum ujedno i datum prvoga spominjanja Podhuma u nekom povijesnom vrelu. Nakon toga, bez obzira tko je tu utvrdu sagradio, ona je na Humu postojala 1469. kada se izvještava da je u turskim rukama. Podhum se redovito javljao u popisima Kliškoga sandžaka.
Pronalazak ranokršćanske bazilike bio je nakon Salone najvrjedniji pronalazak. Ta se bazilika preuredila 2004. te je sada bazilika sv. Ilije. 1400. godine darovnica bosanskoga kralja Stjepana Ostoje (1395. – 1423.) prvi put spominje imena sela Miši, Vržerale, Rešetarica.
1935. Podhum je proglašen župom, 1909. odvaja se od župe Vidoši. Današnja crkva počinje se graditi 1964. Akumulacijsko Buško jezero napravljeno je 70-ih godina 20. st. Što se tiče prirodnih ljepota, tu je predivna Kamešnica te jezero Mandek.
Ovaj dio livanjskoga kraja njeguje i sport. Tako je NK Kamešnica osnovan 1972., a danas ima dvije omladinske kategorije i seniorsku ekipu koja se natječe u 2. ligi Jug. Za čuvanje običaja i tradicije brine se KUD Kamešnica koje aktivno djeluje promovirajući livanjski kraj.
O trenutnom stanju u župi, broju stanovnika, prošlosti i budućnosti župe, u prostorijama župnoga ureda razgovarali smo sa župnikom fra Juricom Perišom. Sa župnikom smo, između ostaloga, razgovarali o značenju podhumske crkve koja se ističe svojom ljepotom te je druga najveća crkva u livanjskom samostanskom području, dok Crkvu kao zajednicu posebnom čini zajedništvo ljudi koje treba biti primjer za djelovanje u drugim područjima. Razgovarali smo o aktivnostima u župnom crkvenom dvorištu za koje župnik kaže da motivaciju pronalazi u duhovnosti koja je u svim vremenima pronalazila svoj put te da tako i danas trebamo naći novi put kako pastoralno djelovati, a župno dvorište treba biti mjesto susreta gdje će se mještani družiti u radosti i veselju.
Mladi u župi okupljeni su u Framu u kojoj se nadahnjuju primjerom svetoga Franje želeći pronaći svoje mjesto u Crkvi. U razgovoru spominjemo i pojedine bivše župnike koji su posebno ostali zapamćeni. Tako je fra Jozo Pripužić ostao u sjećanju kao pobožan, fra Miroslav Vrgoč kao veliki inicijator i graditelj, fra Luka Martinović kao omiljeni pastoralac, fra Tihomir Salapić kao graditelj župne kuće, fra Jure Papić kako fratar koji je imao lijepu riječ za svakoga, dok je fra Anđelko Ćurić – rodom iz Podhuma – zemlju koja je bila pod vlašću Pavića, uz njihovu dozvolu, dao vjernicima muslimanske vjeroispovijesti kao znak dobre volje i odnosa te je nakon toga djela od austrijskoga cara Franje Josipa I. dobio orden.
Pri župi djeluje Caritas. Tridesetak obitelji tri puta godišnje dobije pomoć u hrani i novcu, a Kruh sv. Ante i Caritas pomažu i drugima, tj. ne samo stanovnicima ove župe. Školstvo u ovom kraju ima dugu tradiciju. U razgovoru s Franom Klišaninom, profesorom i rukovoditeljem PŠ Podhum, saznali smo nešto više o školstvu i broju učenika.
Prva škola bila je Brkina škola u Podgradini. Oko 1900. godine započinje gradnja škole. Škola je dovršena 1906. godine i odmah počinje s radom. Budući da je bila prva i jedina u cijeloj župi Podhum, nisu je pohađali samo učenici iz Podgradine nego i učenici iz ostalih sela Vržerala, Podhum, Miši, Bilo Polje, Golinjevo. Škola je radila neprekidno sve do 1930. godine, a s radom je prestala kada se u Podgradini (zaseok Glavica) sagradila nova modernija. Na prostoru Mjesne zajednice Podhum postoje ili su postojale tri škole: devetogodišnja u Podhumu , petogodišnja u Podgradini i u Golinjevu.Postojeća škola u Podhumu u uporabi je od 1977./78. godine. Imamo dvije područne škole Podgradina i Golinjevo. Škola u Golinjevu ne radi od 2020. godine zbog nedostatka djece, a škola u Podgradini još radi. U našoj školi u Podhumu trenutačno ima 84 učenika, a u Podgradini 6 učenika.
Istraživanje nas je dalje odvelo do efendije Huseina Topalovića. Prva džamija u Podhumu napravljena je 1927. godine, a u Golinjevu 1937. godine. Nakon što je srušena, džamija u Podhumu obnovljena je 2008. Prvi efendija u džematu Podhum bio je Ahmed Žunić – Ahmić koji nije imao obitelj, ali je svoje džematlije smatrao obitelji. U vremenu gradnje džamije nisu mogli obavljati namaz tu, nego u jednoj sobici u kojoj se održavao dječji vjeronauk. Osim vjeronauka djecu je učio i sufaru – arapska slova i pismo. Svi su ga voljeli i kad je preselio na ahiret, bilo im je jako teško bez njega. Njegov je nasljednik ef. Topalović. U džematu se organiziraju još i izleti i ekskurzije, no za razliku od prijašnjih vremena, manji je broj učenika.
Nemoguće je riječima izreći sve, ali vrijedi zabilježiti djelić onoga što volimo i živimo, za nova saznanja, uspomene i za one koji možda ovaj dio zemlje još uvijek nisu posjetili a trebali bi jer doista imaju što čuti i vidjeti u kraju koji je župnik, na kraju našega razgovora s njim, opisao u tri riječi – mjesto lijepih susreta
.Reportažu u sklopu nastave hrvatskoga jezika napravili učenici IX. razreda PŠ Podhum školske 2021./2022. godine (Stipe Čeko, Zorica Milardović, Niko Pavlinović, David Pervan, Nikica Pervan, Ante Propadalo, Bože Sabljić, Vladimir Šesto, Hamza Velagić, Ajlana Žunić).
Preuzeto sa Facebook stranice Selo Podhum
Uživajte u ljepotama našeg zavičaja
Fotografije su iz arhive albuma Sela Miši
