Danas na području Buškog blata postoji 5 katoličkih župa a one su: Grabovica, Podhum, Prisoje, Rašeljke i Vinica. Sve do sredine 19 stoljeća Buškoblatski kraj (osim Vinice) pripadao je prostranoj livanjskoj župi sa sjedištem u Mišima koja je 1746 iz Miša prenešena u Vidoše, jedino Vinica je pripadala župi Duvno odnosno Roško Polje. Sveukupno na području Buškog blata ima 6 crkava i nekoliko manjih područnih crkvica u pet župa.
U Bukovoj gori ima jedna filijalna crkva, a na svetištu sv. Ilije na Rešetarici postoji isto jedna zavjetna crkvica. Na zidinama je izgrađen karmelićanski samostan Karmel sv. Ilije. U tih 5 župa, postoji oko 20 katoličkih i 3 pravoslavna groblja. Osim crkava postoje i 2 džamije i 3 muslimanska groblja.
Župa Grabovica je najstarija župa na Buškom blatu utemeljena je 1838 a posvećena je sv. Anti Padovanskom. Do 1838 pripadala je livanjskoj župi Vidoši. U novoosnovanu župu Grabovica pripadala su sva sela današnjih župa Rašeljke i Prisoje. Danas župi Grabovica pripadaju sljedeća sela: Grbovica, Dobrići, Korita, Zidine, Bukova Gora. Opširnije
Župa Podhum nastala je odvajanjem od župe Vidoši, najprije kao mjesna kapelanija 1909. godine, a 1935. proglašena je župom. Od 1909. vodi vlastite matice. Prvotna crkva izgrađena je 1882. godine a sadašnja crkva građena je od 1964. do 1975. godine, na mjestu stare područne crkve. Zaštitnik župe je sv. Ivan Krstitelj. Župu čine sljedeća naselja: Podhum, Bilo Polje, Golinjevo, Miši, Podgradina i Vržerale. Na Rešetarici se nalazi zavjetna crkvica Sv. Ilije, koja je podignuta 1928. godine. Na tom su lokalitetu god. 1987. otkrivene starokršanska (antička) bazilika i starohrvatska nekropola. 1400. godine Darovnica bosanskoga kralja Stjepana Ostoje (1395-1423) prvi put spominje imena sela Miši («Mis»), Vržerale («Vražerac») i Rešetarica («Zabrdje»). 1723. godine selo Miši spominje se kao prvo sjedište prostrane livanjske župe za cijelo livanjsko polje koje je 1746 preneseno iz Miša u Vidoše. Opširnije
Župa Prisoje smještena je u istočnom kutu Buškog blata. Župa Prisoje odvojila se od župe Grabovica 1922.godine. Patron župe je Velika Gospa (Uznesenje Marijino) Župi Prisoje pripadaju sljedeća naselja: Prisoje, Vrilo, Karlov Han, Privala, Brljevci te Drmića, Lalića i Ćurića staje. U župi Prisoje, kao zavjetni dar njihovog župnika don Mihovila Zrne iz kamena je izrasla prekrasna Prisojačka Kalvarija. Kao znak vjere čovjeka ovog podneblja u uskrsnuće i nadu u pobjedu nad zlom i smrću izrađen je Križni put, akademskog kipara Ante Jurkića. Opširnije
Župa Rašeljke osnovana je 1934 godine a zaštitik župe je sv. Franjo Asiški. Župu čine sljedeća sela: Rašeljke, Liskovača, Kazaginac, Renići, Kurtovina, Galići, Prisika, i Renića dolac. Od nedavna župi su pripojena dva mala naselja Blaževići i Vlaka koji su propadali župi Vinica. Župa Rašeljke je pripadala župi Grabovica do 1885 godine, od te godine pripojena je župi Vinica. Opširnije
Župa Vinica osnovana je 1885 godine kad je se odvojila se od župe Roško Polje. Patron župe je Mala Gospa (Rođenje Marijino). Župu čine sljedeća sela Vinica, Mijakovo Polje, Zaljut, Rošnjače, Podzavelim, Vlajčići, Blaževići, Vlaka, Dudići i Pasič. Kroz tursko doba Vinica je bila naj naseljenije mjesto na Duvanjskom području, a danas je najraseljenija u cijelom dekanatu. Opširnije
