Mjesto nastanka Livanjskog sira je područje jugozapadne Bosne, odnosno široko područje Livanjskog polja, odakle se njegova proizvodnja proširila i na područja Glamoča i Tomislavgrada. Danas se Livanjski sir smatra autohtonim proizvodom punog i ugodnog okusa,…
Mnogi se narodi i države sa zahvalnošću i ljubavlju sjećaju Pape Ivana Pavla II. Sjećanje je na njega vrlo živo i svaki je dan življe. On je živio sve ono što je mislio, govorio…
Gdje spada Livno? U Bosnu? U Hercegovinu? U nešto treće? Idemo polako i redom…. O Državi Bosni i Hercegovini na wikipediji (http://hr.wikipedia.org/wiki/Bosna_i_Hercegovina) stoji sljedeće: Po povijesnom i zemljopisnom kriteriju, u Bosni i Hercegovini se nalaze…
Početkom lipnja 2010. godine sve obitelji “PUĐA” u Mišima i Golinjevu dobile su po jedan primjerak rodoslovlja odnosno obiteljskog stabla prezimena PUĐA. Prezime Puđa prvi put se spominje 1741 godine i od te godine…
Jeste li se ikada zapitali, koliko osoba sa mojim prezimenom živi negdje drugdje? Saznajte koliko osoba nosi određeno prezime u RH ustvrdili samo pomoću statistike DZS RH. Statistika se temelji na podacima prikupljenim u popisu…
Njegova je molitva doista tvorila čudesa. Od čudesnih ozdravljenja do čudesnih obraćenja. On sam je bio čudo. FRA BARIŠA DRMIĆ – BANOVIĆ, VELIKI POKORNIK, MOLITELJ – “ŽIVI SVETAC“ Ante Bariša Drmić rodio se…
Ovdje možete naći molitvice naših “baba i didova” neke molitvice napisane su izvornom govornom obliku. Sve su molitvice iz Livanjskoga kraja, a većina njih su iz sela Miša na Buškom Blatu. Molim sve one koji bi htjeli…
25. rujna 2007. godine fra Lovro Rimac (68), kapelan u župi Podhum, općina Livno, nakon izleta na planinu Kamešnicu nije vratio u planinarsku kuću “Pešino vrilo” odkle je otišao prema vrhu Kamešnice. Zbog noći i…
Među mnogim nadgrobnim spomenicima u kliškom groblju, jedan nadgrobni spomenik kojeg je nagrizao zub vremena privlači veliku pozornost. Svi grobovi u kliškom groblju okrenuti su licem spomenika prema istoku, čime se čuvao starinski običaj da…
Sicanje je oblik tradicionalnoga tetoviranja, a imao je najveću važnost za vrijeme turske okupacije Bosne i Hercegovine između 1463. i 1878. godine. Katoličko stanovništvo je u tom periodu često bilo izloženo turskim napadima, pljačkanjima, silovanjima…